Momo Kapor - slikar, novinar i književnik=genije

Momo Kapor je rođen 1937.godine u Sarajevu. Prvi njegovi počeci su vezani za slikarstvo pa je tako diplomairao 1967.god. na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu u klasi profesora nedeljka Gvozdenovića. Uporedo sa slikarstvom bavi se i pisanjem pa je tako objavio veći broj romana, priča i drugih naslova. Pojedina njegova djela su doživjela ekranizaciju kao što su "Una" i "Knjiga žalbi". Njegova djela su prevođena na mnoge strane jezike: mađarski, engleski, francuski, bugarski, češki, poljski, slovenački, švedski...

Za njega često kažu da je književni fenomen i kao takav prisutan je već dvije decenije u našoj javnosti. Trenutno živi i radi u Beogradu a jedan je od najčitanijih književnika naše današnjice.
Neka od njegovih poznatih djela su:"Foloranti", "Provincijalac", "Ada", "Lanjski snjegovi", "Hej, nisam ti to pričala", "Zoe"...
Poznata je njegova sarajevska trilogija: "100 nedelja blokade", "Poslednji let za Sarajevo" i "Hronika izgubljenog grada".

Ivo Andrić-Nobelovac iz Bosne i Hercegovine

Ivo andrić je rođen 09.oktobra 1892.godine u selu Dolac kod Travnika.
Potiče iz hrvatske porodice. Otac Antun je radio kao sudski podvornik, a majka se zvala Katarina Pejić. Ostavši bez oca u drugoj godini života, seli se zajedno sa majkom kod tetke u Višegrad gdje završava osnovnu školu, a zatim završava i sarajevsku Veliku gimnaziju. Od 1912.god. počinje studirati u Zagrebu, Beču i Krakovu. Nakon fakulteta kreće se u diplomatskim krugovima pa dospijeva do pomoćnika ministra vanjskih poslova. Vrijeme II svjetskog rata provodi povučeno u Beogradu, a poslije 1945 postaje prvi predsjednik Saveza književnika Jugoslavije. Kao nagradu za svoj književni životni rad, 1961.godine, Ivo Andrić dobija Nobelovu nagradu. Inače za njega se kaže da je bio prozaik, književnik i diplomata iz Bosne.
Po pitanju njegove nacionalne pripadnosti bitno je napomenuti da je on sve do studija u Krakovu izjašnjavao se kao katolik iz Bosne, da bi kasnije, nakon nastanka zajedničke države, on se izjasnio kao Srbin i takvog nacionalnog opredjeljenja ostao do kraja života.
Poznata su mu djela: Ex Ponto (1918), Nemiri (1921), Pripovetke (1924), Na Drini ćuprija (1945), Travnička hronika (1945), Gospođica (1945), Nove pripovetke (1948), Prokleta avlija (1954).
Umro je 13.aprila 1975.godine u Beogradu.